O NAMA


Hrvatsko planinarsko društvo „Martinščak“ najstarije je planinarsko društvo u Karlovcu osnovano 5. travnja 1923. godine. Ponosno pronoseći slavnu tradiciju karlovačkog planinarstva koje vuče korijene još od književnice i ilirkinje Dragojle Jarnević, „Martinščak“ okuplja veliki broj zaljubljenika u planine i prirodu, aktivnih planinara i istraživača. Putujemo diljem Lijepe naše i Europe istražujući i upoznavajući nadahnjujuće krajolike, netaknute prirodne ljepote i kulturno-povijesne znamenitosti. Rekreacija, šport, zdrav život i ljubav prema prirodi naša su strast i osnovni motiv svih naših aktivnosti.

U rano proljeće 1991. godine, 5. ožujka, u osvit uskrsnuća hrvatske države ponovno osnivamo planinarsko društvo pod starim imenom koje konačno dobiva hrvatski pridjev.

Kroz sve te godine obišli smo mnoge znamenite hrvatske i europske vrhove i lokacije, a neki naši članovi su sudjelovali na poduhvatima i ekspedicijama u Južnoj Americi, Turskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Rusiji … Strastveno i aktivno radimo na popularizaciji športa, planinarstva i izletništva u Karlovcu, te smo započeli razne projekte s kojima se neskromno ponosimo.

U spomen na hrvatske branitelje Grada Karlovca u Domovinskom obrambeno-oslobodilačkom ratu osniva se 1998. planinarska obilaznica „4 rijeke karlovačke“ koja je izazvala veliko zanimanje kod planinara iz čitave Hrvatske. Staza na svome putu susreće sve 4 znamenite karlovačke rijeke – Koranu, Kupu, Mrežnicu i Dobru te najbolje predstavlja jedinstveni identitet Karlovca i Karlovačke županije. Započinje na Kupi u Donjem Pokupju, prolazi dolinama rijeke Dobre i Mrežnice, a završava na Korani, odnosno na Turnju.  Stazu je moguće prijeći i biciklom.

Njegujući drevnu rodoljubnu tradiciju svojih prethodnika, HPD „Martinščak“ organizira i sve popularniji „Pohod crtom bojišnice“ kojom obilježavamo dan napada na Karlovac 4. listopada 1991. godine. Hodnja obuhvaća značajne lokacije u obrani Karlovca te upoznaje građane, a posebice mlađe naraštaje s karlovačkom poviješću i ulogom karlovačkih branitelja u Domovinskom ratu.

Također ističemo obnovu stare tradicionalne kuće u Priselcima koju smo pretvorili u Planinarsku kuću „Ivanova hiža“. Sudjelujemo u brojnim kulturnim aktivnostima, uvijek naglašavajući naše temeljne vrijednosti.

Kroz planinarstvo promoviramo zdrav i aktivan život, ljubav prema prirodi i korijenima, ali i druženje i zabavu. Naši su poduhvati tjelesno zahtjevni, kakvi i trebaju biti, ali su i prepuni zabave, užitaka i nezaboravnih trenutaka. Gledati Sunce kako se budi u osvit zore, osluškivati zvukove prirode, biti obavijen svježim zrakom i mirisom gorskog smilja doživljaji su koji iz svakog planinara izmame ono nešto najdublje, najintimnije.

Naše četiri karlovačke rijeke, Kupa, Dobra, Mrežnica i Korana naše su četiri ljubavi. Naše hrvatske planine i gore, opjevane u narodnim pjesmama, pričaju nam predaje o vilama, hajducima i neukrotivim vukovima. Mi ih pozorno slušamo i u njima nalazimo smiraj te veličanstvenu ljepotu. Vila Velebita naša je zaštitnica!

Planinarstvo je plemenita djelatnost, ono nije samo šport i rekreacija, to je kultura, prijateljstvo, druženje i stil života. Pronoseći uspomenu na naše prethodnike, mi, članovi starog karlovačkog „Martinščaka“, hodočastimo u njedra veličanstvenih gora i divlju romantiku prirode te pozivamo i Vas da nam se u tome pridružite!

Povijest Hrvatskog planinarskog društva „Martinščak“

Hrvatsko planinarsko društvo Martinščak osnovano je 5. travnja 1923. godine kao podružnica Hrvatskog planinarskog društva te prvo planinarsko društvo u Karlovcu. S njegovim osnivanjem započinje stalno organizirano planinarsko djelovanje među Karlovčanima, iako je pokušaja organiziranja bilo i daleko ranije. Prvi predsjednik bio je prof. Dušan Jakšić, tajnik Milan Ribar i blagajnik Ivan Bartol. Ribar već iste godine vodi članove društva na Triglav, a društvo organizira javna predavanja uglednih članova središnjice iz Zagreba. Prvo je održao 21. travnja dr. Josip Poljak o Velebitu, a o drugome je zabilježeno ovo: „Dne 13. svibnja o. g. bilo je drugo planinarsko predavanje u prostorijama karlovačkog kina – kazališta. Predavao je društveni potpredsjednik J. Pasarić o Gorskom Kotaru i Triglavu uz projekciju brojnih slika.“

Godine 1925. podružnica se spominje pod imenom HPD “Ozalj”, a iduće godine mijenja ime u HPD “Martinščak”. Ima 123 člana, predsjednik je Slavko Balaš, a tajnik Ervin Herrnstain, koji je tajnik i 1934. god., a ujedno i pročelnik ski sekcije. Na čelu putne blagajne je Vatroslav Mužina. Godine 1925. član društva „Martinščak” postaje i dipl. ing Zlatko Satler koji se odmah nalazi u rukovodstvu društva. Godine 1935. preuzima i funkciju predsjednika te na čelu društva ostaje sve do 1941. godine.

Ime Martinščak je Društvo dobilo po osamljenom, stožastom brijegu povrh rijeke Korane, jugozapadno od Karlovca. Vrh je živopisna livada s kapelom sv. Martina, sagrađenom 1936. godine na mjestu starije crkve po kojoj je brijeg i dobio ime. Zanimljivo je da se nekada nazivao Gorica te je po njemu cijeli kraj oko današnjeg Karlovca nazivan Goričkom županijom.

Na Martinščaku se u davnini nalazilo naselje u kojem je, prema nekim povjesničarima, 1102. godine potpisan ugovor Pacta Conventa kojim su Hrvati i Mađari (Ugri) dogovorili utemeljenje zajedničke Hrvatsko-ugarske Kraljevine. Zanimljivo je da je arheološkim istraživanjima nađena kamena ploča na kojoj je uklesana ta godina. Kapela sv. Martina prvi se puta spominje u Zborniku arhiđakona Ivana Goričkog iz 1334. godine.

Godine 1938., na 15. godišnjicu osnutka društva, karlovački planinari zaslugom Zlatka Satlera dobivaju na upravljanje stari grad Dubovac te naredne godine mijenja ime u “Dubovac” pod kojim djeluje do tragičnog Drugog svjetskog rata. Svečana predaja starog grada bila je 4. rujna uz mnoštvo planinara, a bio je nazočan i osobno predsjednik Hrvatskog planinarskog društva prof. dr. Ante Cividini.

Godine 1935. predsjednik je M. Zemljak, tajnik Vladimir Blašković, a od te godine predsjednik je Zlatko Satler (sve do Drugog svjetskog rata) te tajnik B. Bauer. Godine 1939. društvo ima 111 članova. Za napomenuti je da su sva tadašnja planinarska društva u stvari bile podružnice Hrvatskog planinarskog društva iz Zagreba. Planinarska društva su postale pravne osobe tek nakon 1948. godine.

Pola stoljeća nakon početka Drugog svjetskog rata na našim prostorima, 15. ožujka 1991. godine, osniva se društvo pod starim imenom – Hrvatsko planinarsko društvo “Martinščak”.

Od 2005. godine HPD Martinščak koristi kuću u Priselcima te ju preuređuje u planinarski dom „Ivanova hiža“. Članovi društva planinarili su širom Europe i svijeta, pronoseći tradiciju karlovačkog i hrvatskog planinarstva i istraživanja.