Povijest planinarstva u Karlovcu
Planinarstvo u Karlovcu ima duboke i stare korijene te možda najdužu pisanu tradiciju u hrvatskim zemljama.
Zasluga za to pripada u prvom redu našim prosvjetnim djelatnicima. Iz dnevnika Dragojle Jarnević, učiteljice i rođene Karlovčanke te jedne od prvakinja Hrvatskog preporodnog pokreta, doznajemo da su Karlovčani u tridesetim godinama 19. stoljeća priređivali izlete na brdo Martinščak u kojima je i ona sudjelovala. Dragojla je bila i prva hrvatska alpinistkinja koja se 13. rujna 1843. godine popela po stijenama na Okić-grad o čemu se govori u njezinom osobnom dnevniku.
Vrijeme je to buđenja preporodnih nacionalnih osjećaja kod europskih naroda, ali i vrijeme književnog romantizma koji je u ljudima potaknuo eskapizam i zanimanje za divlju prirodu, pustolovine i istraživanja. Planinarstvo i odlazak u planine shvaćani su kao povratak prirodi i korijenima.
Ushićen usponom na Klek 1874. godine, dr. Johanes Frischauf, sveučilišni profesor iz Graza, susreo se u Ogulinu s časnikom i književnikom Budom Budisavljevićem te pravnikom i piscem Vladimirom Mažuranićem. Njihov susret je potaknuo osnivanje Hrvatskog planinarskog društva iste godine u Zagrebu, kao 9. nacionalnog planinarskog saveza na svijetu.
Prvi putopis na Klek, doduše na njemačkom jeziku, napisao je karlovački nastavnik više vojničke škole Ognjeslav Utješinović Ostrožinski u karlovačkom listu Der Pilger. Nadalje, u karlovačkom časopisu Glasonoša dopisnik iz Mrkoplja opisuje uspon nekolicine karlovačkih graničarskih časnika i njihove pratnje 10. lipnja na Bjelolasicu. Sudjelovali su pukovnik Emanuel Knežević, arhimandrit iz Gomirja, suci Antun Cuculić i Matković, satnik Matković te drugi. U spomenici Hrvatskog planinarskog društva iz 1884. godine čitamo da je HPD-ov povjerenik u Karlovcu 1883. godine bio gimnazijski profesor Rudolf Krušnjak.
Najpoznatiji svjetski putnici, Karlovčani braća Mirko i Stjepan Seljan, prvi su Hrvati koji su planinarili po Andama. Stariji brat Mirko ovako je 1905. pisao o vrhu Aconcague i o svojim težnjama: „Divan je. Strši visoko u nirvanu neba, dižući se kao osamljeni div (….) Naši pređi i naše pokoljenje otkriva tajne našeg planeta, a naši potomci činit će to isto na drugim planetima, koji se kreću po svemiru.“
Prvi pokušaj institucionaliziranog planinarstva u Karlovcu zabilježen je 1898. godine. Na nagovor Dragutina Hirca, urednika Hrvatskog planinara, karlovački pučki učitelj i urednik časopisa ‘Škola’ Stjepan Širola utemeljio je u Karlovcu te godine HPD-ovu podružnicu. O tome je Hirc u prvom godištu HP-a 1898. godine pod naslovom ‘Podružnica u Karlovcu’ zabilježio ovo: „Za osnutak ove podružnice stiče si lijepih zasluga pučki učitelj omladinski pisac g. Stjepan Širola, koji se na ponuku urednika radosno latio tog rodoljubivog posla. Pismom od 23. lipnja priobćuje nam, da će u podružnicu pristupiti sva pn. gg. članovi Društva za poljepšavanje grada Karlovca i to gg. dr. E. Sukanić, sudb. Pristav V. Pogled, gr. kontrolor, profesori dr. A. Gavazzi, F. Župčić, F. Schmidt, Stj. Širola, I. Ivančić – trgovac, I. Lach – trgovac, dr. I. Rajner odvjetnik, I. Orešković gr. blagajnik, M. Lukšić gr. posjednik, I. Car – brijački majstor. Živili.“
Društvo za poljepšavanje grada osnovano je 2. ožujka 1886. godine, a u vrijeme osnivanja podružnice predsjednik mu je bio ravnatelj više djevojačke škole Vjekoslav Dominiković. Prema onome što je zabilježio kustos karlovačkog muzeja i 1973. god. predsjednik karlovačkog PD-a Dubovac Vladimir Peršin (NP 1973/286) podružnica se zvala Okić i bila je jedno od zapaženijih društava. Djelovala je do rata 1914. godine kad je njezin rad zamro.
Planinarstvo je poslije Prvog svjetskog rata oživjelo opet zahvaljujući jednom učitelju. Bio je to Milan Ribar koji je 5. travnja 1923. osnovao HPD-ovu podružnicu koju su nazvali HPD Martinščak (NP 1984 god/156). Prvi predsjednik bio je prof. Dušan Jakšić, tajnik Milan Ribar i blagajnik Ivan Bartol. Ribar već iste godine vodi članove društva na Triglav, a društvo organizira javna predavanja uglednih članova središnjice iz Zagreba. Prvo je održao 21. travnja dr. Josip Poljak o Velebitu, a o drugome je zabilježeno ovo: „Dne 13. svibnja o. g. bilo je drugo planinarsko predavanje u prostorijama karlovačkog kina – kazališta. Predavao je društveni potpredsjednik J. Pasarić o Gorskom Kotaru i Triglavu uz projekciju brojnih slika.“
Godine 1925. član društva HPD „Martinščak” postaje i dipl. ing Zlatko Satler koji se odmah nalazi u rukovodstvu društva. Godine 1935. preuzima i funkciju predsjednika te na čelu društva ostaje sve do 1941. godine.
Godine 1938., na 15 godišnjicu osnutka društva, karlovački planinari zaslugom Zlatka Satlera dobivaju na upravljanje stari grad Dubovac. Svečana predaja starog grada bila je 4. rujna uz mnoštvo planinara, a bio je nazočan i osobno predsjednik Hrvatskog planinarskog društva prof. dr. Ante Cividini.
Godine 1935. predsjednik je M. Zemljak, tajnik Vladimir Blašković, a od te godine predsjednik je Zlatko Satler (sve do Drugog svjetskog rata) te tajnik B. Bauer. Godine 1939. društvo ima 111 članova. Društvo je djelovalo sve do Drugog svjetskog rata, o čemu nalazimo mnogo zabilježaka u Hrvatskom planinaru. Za napomenuti je da su sva društva u stvari bile podružnice Hrvatskog planinarskog društva iz Zagreba. Planinarska društva su postale pravne osobe tek nakon 1948. godine.
U našim planinama od 1941. godine na stranici 195 napisano je da se u Karlovcu postavlja povjerenik (dakle ne postoji više podružnica). Za povjerenika je izabran Miško Zebić, a u odboru su još Vatroslav Mužina, Josip Karl, Ivan Kaida, Pavao Kuba, Stanko Nekovac i Josip Šaban.
U Karlovcu je neko vrijeme djelovala i podružnica RTPD Prijatelj prirode (Radničko Turističko Planinarsko Društvo Prijatelj Prirode), koje je 1929. godine imalo sjedište u Sarajevu, a od 1930. godine u Zagrebu.
Nakon Drugog svjetskog rata osnovano je 8. rujna 1948. god. PD Karlovac. Prvi predsjednik bio je ing. Zlatko Satler, a tajnik Zdravko Frank. Godine 1954. društvo se bavi zaštitom špilje Vrlovke te započinje obnovu gradine Dubovac zbog čega mijenja ime u PD Dubovac. Predsjednik te godine je bio je mr. ph. Karlo Andrašević, podpredsjednik Zlatko Satler, a tajnik Štefan Vuković, no o tome više možete pročitati na stranicama Planinarskog društva Dubovac.
Osim ovoga, u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata u Karlovcu je djelovalo još nekoliko planinarskih društava. 20. lipnja 1955. osnovano je društvo „Josip Kraš“, predsjednik je bio Milan Božić, a tajnik Čedomir Vasiljević. Društvo je djelovalo vrlo kratko.
Za rođendan grada Karlovca 13. srpnja 1983. godine osnovano je Planinarsko društvo Karlovac. Osnivač i predsjednik bio je poznati karlovački alpinist Dragutin Tropčić. Nažalost društvo je nakon par godina prestalo s radom. Početkom 2005. godine osnovano je ponovno Planinarsko društvo „Karlovac”. Za predsjednika društva izabran je Mladen Postružnik te za tajnika Mladen Kuka. Društvo se nalazi pri Centru za ekspedicionizam i kulturu „Braća Seljan“, Karlovac. S obzirom da se planinarstvo i ekspedicionizam često preklapaju, članovi su se dogovorili da osnuju i planinarsko društvo.
Planinarski savez Grada Karlovca osnovan je 14. siječnja 2009. u Karlovcu. Za predsjednika je izabran Mladen Kuka, a za tajnika Mladen Postružnik. U savez su uključena sva planinarska, speleološka i ekspedicionistička društva iz Karlovca.
Naš je karlovački kraj dao brojne svjetske putnike, planinare, istraživače i pustolove poput Jurja Križanića, Alberta Lukšića, Napoleona Lukšića, Janka Mikića, Dragojle Jarnović te naposljetku najveće od najvećih, braću Mirka i Stjepana Seljana. Stoga smo uvjereni u svijetlu budućnost karlovačkog i hrvatskog planinarstva i istraživanja te s tom mišlju kročimo naprijed u svaku našu novu pustolovinu.
